
Bobonaro (MetroFM): Virus raiva (rabies) ataka komunidade iha munisípiu Bobonaro hahú preokupa no orienta ona halo razia ba animal hakiak asu sira iha munisípiu refere.
Liuhusi rádiu komunidade Maliana ba rádiu Metro FM, tersa feira (17/06/2025) katak, kordenadór munisipio Bobonaro Celestino Marquez hateten, rekoñese asu tata ema nain hitu (7) iha suku Raerobu postu administrativo Atabae no suku Saburai postu administrativo Maliana munisípiu Bobonaro, maibé parte tékniku sira ba halo kedas intervensaun rápida ba asu no ema nebe asu tata simu kedas vasinasaun husi peaoál saúde sira.
“Loos duni hanesan ita hotu akompania iha akontesimentu asu tata ita-nia komunidae sira iha suku Rairobu postu administrativu Atabae nian, deskonfia katak asu ne’e kontamina ona ho moras rabies, akontesimentu ida ne’e asaun saida maka autoridade munisípiu halo mak ekipa tun kedas hodi halo intervensaun ekipa asegura kedas asu ne’ebé deskonfia kontamina ho moras ida ne’e iha fatin ne’ebé seguru no halo kedas tratamentu ba ita-nia komunidade nain hira maka hetan kanek husi asu tata ne’e, ekipa mos tun kedas hodi fahe informsaun ba komunidade sira kona ba prevensaun ba moras rabies nian”, hateten Celestino.
Kordenadór ne’e mós afirma, karik tékniku sira iha Bobonaro halo intervensaun labele maka sei husu apoiu husi ba nasionál .
Iha sorin seluk tékniku veterinária Joaninho Henriques Dasi informa, asu ne’ebé tata ema iha Raerobu postu administrativo Atabae deteta ona katak asu pozitivu raiva.
“Kazu ne’ebé akontese iha ne’e husi fulan maio to juñu total asu ne’ebé kontimina ona hamutuk ruanulu (20) kazu ne’ebé maka’as liu ne’e iha Maliana ho Cailaco asu ne’ebé ami identifika ne’e rezultadu pozitivu duni kontamina ona ho moras rabies”, dehan Joaninho.
Enkuanto Ema nebe asu tata no hetan ona vasina iha tinan 2025 hamutuk sianulu (90), asu pozitivu ne’ebé parte veterinária rejista husi fulan janeiro to’o marsu hamutuk ruanulu (20), maka’as liu Mak iha postu administrativo Maliana no postu administrativo Cailaco munisípiu Bobonaro, nune’e husi fulan abril to’o daudaun ne’e seidauk bele fó sai tanba seidauk halo rezumu ba dadus.
Entretantu Governu liu hosi Sekretária Estadu Pekuária fo sai ona informasaun kona ba Medidas ba Prevensaun no kontrolo moras raiva ne’e rasik.
Vizita mos Pajina Governu : Medidas ba Prevensaun no kontrolo moras raiva
Relasiona ho raiva (moras asu bulak) ne’ebé agora daudaun tama ona iha Timor-Leste, no virus ne’e hamate ona feto timoroan ida iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA), tamba sidadaun refere hetan tatan husi asu ne’ebé maka pozitivu ho virus raiva. Nune’e, atu prevene no mitiga moras ida-ne’e iha populasaun nia leet, maka Sekretáriu Estádiu Pekuária hamutuk ho Ministériu Administrasaun Estatál servisu hamutuk, liuhosi Prezidente Autoridade Munisipál sira (Autoridade Lokál, Lider Komunitáriu sira), Ministériu Saúde, Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), atu kontrola no tau-matan ba situasaun ida-ne’e, nune’e bele prevene no mitiga surtu ida-ne’e.
Tanba ne’e, bazeia ba Dekretu-Lei N.º 12/2014. loron 14 fulan-maiu, kona-ba Restrisaun Movimentu Animál iha Área Urbana, iha Artigu 3.º (alínea d) no e)), artigu 5.º, númeru 1 (alínea a) no c) no númeru 2, no Artigu 7.º, 9.º no 10.º, fó instrusaun hanesan tuirmai:
- Bandu maka’as atu husik animál sira, hanesan asu, busa no lekirauk iha fatin públiku, iha territóriu Timor-Leste laran tomak;
- Husu ba komunidade ne’ebé hakiak asu, busa no lekirauk hodi sulan ka kesi no la bele husik livre, liuliu komunidade ne’ebé hela besik fronteiras hanesan iha Munisípiu Bobonaru, Kovalima, RAEOA no Dili, hodi la bele husik asu movimenta livre iha komunidade nia leet;
- Bandu atu Iori animál hanesan asu husi Munisípiu Bobonaru, Kovalima no RAEOA ba Munisípiu sira seluk liuhusi (terrestre, aéreu no marítima), hodi prevene atu virus ne’e la hada’et ba munisípiu sira seluk.
- Husu atu ema hotu-hotu koopera ho ekipa vasinasaun, hodi vasina ita-boot sira-nia asu, busa no lekirauk;
- La kumpre ba regras hirak ne’ebé temi iha leten, no karik ema ruma hetan tatan husi animál hirak ne’ebé temi iha leten (asu, busa no lekirauk), maka na’in hosi animál hirak ne’e sei responsabiliza tuir Dekretu-Lei refere.
Hakerek Nain : Elidio & Eva
Editora : Ana




