GOVERNU KOMEMORA MANDATU TINAN 2

PM Kay Rala Xanana Gusmão kaer liman ho PR José Ramos-Horta iha ambitu serimonia tomada de posse IX Governu Konstitusional iha tinan 2023. (foto espesial)

MetroFM ; Iha loron 1 fulan-jullu tinan 2025, Timor-Leste komemora aniversáriu daruak ba inísiu funsaun Governu Konstitusionál IX nian, ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, iha dalan ida ne’ebé marka ho reforma estruturál sira no kompromisu ba dezenvolvimentu ida ne’ebé sustentável, inkluzivu no sentradu iha povu.

Durante tinan rua ne’e, Governu lansa ona reforma estruturál sira iha setór Justisa, ho medida sira ne’ebé ho objetivu atu hadi’a asesu, efikásia no konfiansa sidadaun sira-nian iha instituisionál judisiál sira.  Iha tempu hanesan, hahú ona implementasaun ba reforma finansa públika, ho objetivu atu asegura transparénsia, sustentabilidade orsamentál no efisiénsia ne’ebé boot-liu iha jestaun rekursu Estadu nian.

Hala’o hela mós preparasaun ba reforma Administrasaun Públika, ho foku ba modernizasaun servisu sira, valorizasaun ba rekursu umanu no hadi’a kualidade prestasaun servisu públiku sira iha territóriu nasionál tomak. Iha ámbitu ida-ne’e, Governu implementa ona Balcão Único iha munisípiu balu no prevee atu loke tan ba munisípiu hotu-hotu iha paíz ne’e, hodi nune’e bele fasilita sidadaun sira-nia asesu ba servisu administrativu esensiál sira ho forma integradu, efisiente no besik ba komunidade.

Iha setór petróleu no rekursu minerál, Governu promove ona revizaun ba estrutura governasaun no adosaun ba polítika sira ne’ebé ho objetivu atu garante jestaun ida ne’ebé efisiente no estratéjika liután ba rekursu naturál, ho objetivu atu diversifika ekonomia no hametin reseita nasionál sira.

Investimentu públiku orienta ona ba áreas estruturantes, ho ezekusaun ba planu ida reabilitasaun no konstrusaun estrada nian, normalizasaun mota sira, hadi’a abastesimentu bee no saneamentu nomós expansaun rede elétrika, liuliu iha área rural sira.

Iha setór agríkola, rehabilita no harii ona sistema foun irigasaun nian, distribui ona ekipamentu agríkola ne’ebé modernu no promove ona inisiativa oioin hodi hasa’e produsaun nasionál no hadi’a komunidade sira-nia kondisaun moris.

Iha área edukasaun, Governu define ona hanesan prioridade ba konstrusaun sistema ensinu superiór ida ne’ebé abranjente, ne’ebé regula husi padraun kualidade ne’ebé rigorozu, tuir Sistema Nasionál Kualifikasaun nian. Aprovasaun ba Lei Baze Ensinu Superiór foun ne’e (Lei n. 6/2024, loron 17 fulan-jullu) marka avansu signifikativu ida iha prosesu ida-ne’e, hodi hametin kualidade ensinu, diversifika oferta formasaun nian iha área estratéjika sira no garante ligasaun ida ne’ebé efikáz liu entre formasaun akadémika no merkadu traballu.

Iha ensinu báziku no sekundáriu, avansa ona reforma ba prosesu integrasaun iha karreira dosente no polítika ba jestaun kuadru pesoál, ho objetivu atu garante distribuisaun ida ne’ebé ekuitativa no efisiente liu ba profesór sira, nune’e hodi kontribui ba hadi’a kualidade ensinu nian. Reforsa mós Programa Nasionál ba Merenda Eskolár, ho objetivu atu promove la’ós de’it seguransa ai-han no dezempeñu eskolár, maibé mós dezenvolvimentu sustentável komunidade sira-nian, liuhusi valorizasaun agrikultura lokál.

Iha área nutrisaun no saúde labarik nian, Governu aprova ona Planu Asaun Nasionál Nutrisaun Multisetoriál hodi Kombate Kra’es-badak iha tinan 2024–2030, ne’ebé foka ba prevensaun deznutrisaun krónika entre labarik sira liuhusi asaun integradu sira iha setór saúde, edukasaun, agrikultura, protesaun sosiál, nomós bee no saneamentu. Planu ida-ne’e hanesan resposta estratéjiku ida ba taxa kra’es-badak ne’ebé sa’e aas iha nasaun ne’e, ho impaktu diretu ba dezenvolvimentu umanu no produtividade iha futuru.

Iha setór infraestrutura estratéjiku sira, avansu husi projetu ligasaun fibra ótika no lansamentu projetu reabilitasaun ba Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, ne’ebé importante tebes hodi hadi’a konektividade nasaun nian, dada investimentu no promove kreximentu ekonómiku.

Iha área ekonómiku no ambientál, polítika nasionál ekonomia azúl iha hela faze finál, daudaun ne’e iha hela konsulta públika, ho objetivu atu promove jestaun sustentável ida ba rekursu tasi nian sira no estimula kriasaun empregu no rendimentu iha setór sira ne’ebé iha ligasaun ho tasi.

Tuir makroekonómiku, previzaun ida ba kreximentu ekonómiku 2,7% husi PIB ba tinan 2026, iha kontestu ida konsolidasaun orsamentál nian, hafoin kreximentu ida ne’ebé prevee ona ho valór 4,3% iha tinan 2025. Taxa inflasaun kontinua iha trajetória ida ne’ebé tun, prevee katak atu atinje 1,8% iha tinan 2025, no estabiliza besik 2% iha tinan lima oin mai.

Iha nível internasionál, Governu hametin prezensa diplomátika Timor-Leste nian, konsolida ona relasaun ho parseiru tradisionál no estratéjiku sira no lansa filafali polítika esterna ho foku ba interese nasionál, soberania no identidade timór nian. Presiza nota maka Timor-Leste nia adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu no progresu sira ne’ebé halo ona iha preparasaun adezaun plena ba ASEAN, ne’ebé prevee ona ba fulan-outubru tinan 2025.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus no Portavós Governu, Agio Pereira, subliña katak “tinan rua ne’e hanesan esforsu hamutuk husi Governu hodi kria baze ba futuru ida ne’ebé sólidu, justu no prósperu liután ba timoroan tomak. Reforma sira la’o daudaun no rezultadu sira hahú sai vizivel. Ita sei komprometidu nafatin hodi transforma nasaun no hodi serbí povu ho responsabilidade, kompeténsia no vizaun.”

Governu reafirma ninia determinasaun atu kontinua ho reforma sira ne’ebé hahú ona, hodi konsolida progresu ne’ebé alkansa ona no hodi aprofunda diálogu ho sidadaun sira, ho tau interese públiku no moris-di’ak koletivu iha sentru ninia asaun.

*

Fontes ba informasaun ne’e husi Portal Governu : Governu Komemora Tinan Rua Mandatu nian ho Reformas Estruturais ne’ebé La’o hela no Kompromisu ba Dezenvolvimentu Sustentável

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *