KM APROVA PROJETU PROPOSTA PN KONA-BA ROTEIRU BA ADEZAUN PLENA TL IHA ASEAN

PM Xanana Gusmão diriji sorumutuk konsellu ministu kuarta feira ne’e (03/09/2025)

MetroFM ; Konsellu Ministru hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, kuarta feira ne’e (03/09/2025) aprova projetu Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian hitu, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra ba Asuntu ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel, iha ámbitu kumprimentu ba kompromisu sira ne’ebé asume ona iha Roteiru ba adezaun plena Timor-Leste nian iha Association of Southeast Asian Nations (ASEAN), hodi fó autorizasaun nasaun ne’e nia adezaun ba instrumentu sira tuirmai;

Akordu ASEAN kona-ba Jestaun Dezastre no Resposta ba Emerjénsia (AADMER). Akordu ida-ne’e, adopta iha Vientiane iha tinan 2005, hanesan instrumentu legál prinsipál ASEAN nian iha ámbitu protesaun sivíl no jestaun risku dezastre nian, hodi estabelese mekanizmu rejionál sira ba prevensaun, preparasaun, resposta no rekuperasaun iha situasaun emerjénsia sira.

Akordu kona-ba Estabelesimentu Sentru Koordenasaun ASEAN ba Asisténsia Umanitária iha Jestaun Dezastre. Tuir Akordu ida-ne’e, ne’ebé adota iha Bali iha tinan 2011, kria ona estrutura ASEAN nian ida ne’ebé permanente hodi apoia koordenasaun resposta rejionál ba dezastre no emerjénsia umanitária sira, hodi promove kooperasaun entre Estadu-Membru sira no ligasaun ho organizasaun internasionál sira ne’ebé relevante.

Tratadu kona-ba Zona Livre husi Arma Nukleár iha Sudeste Aziátiku (SEANWFZ). Tratadu ida-ne’e, ne’ebé adota iha Bangkok iha tinan 1995, estabelese kompromisu hosi nasaun sira rejiaun nian atu mantein Sudeste Aziátiku livre permanentemente hosi arma nukleár sira, hametin dezarmamentu, la-proliferasaun no promosaun ba pás no seguransa rejionál no internasionál.

Akordu-Kuadru kona-ba Reforsu Kooperasaun Ekonómika ASEAN nian. Akordu ida-ne’e, ne’ebé adota iha Singapura iha tinan 1992, fó baze jurídika no institusionál ne’ebé orienta liberalizasaun komérsiu, promosaun investimentu no hametin kolaborasaun iha setór ekonómiku oioin entre Estadu-Membru sira ASEAN nian.

Protokolu kona-ba Mekanizmu Reforsadu Rezolusaun Disputa nian. Protokolu ida-ne’e, ne’ebé adota iha Manila iha 2019, nu’udar instrumentu jurídiku esensiál ida atu asegura rezolusaun efetiva, previzivel no pasífika ba disputa sira entre Estadu-Membru sira ASEAN nian iha ámbitu kompromisu ekonómiku sira ne’ebé asume ona.

Akordu ASEAN kona-ba Turizmu. Akordu ida-ne’e, ne’ebé adota iha Phnom Penh iha tinan 2002, estabelese enkuadramentu legál ida ne’ebé vinkulativu ho objetivu atu promove ASEAN nu’udar destinu turístiku ida de’it no integradu. Akordu ne’e inklui, entre elementu sira seluk, fasilitasaun ba viajen sira iha ASEAN nia laran no ba ASEAN liuhosi izensaun vistus no prosedimentus ne’ebé simplifikadu, dezenvolvimentu servisus transporte nian no infraestrutura turizmu nian, no kooperasaun kona-ba formasaun profisionál no rekoñesimentu kualifikasaun iha setór turizmu.

Akordu Multilaterál ASEAN kona-ba Servisus Aéreus (MAAS) no Protokolu Komplementár sira. Akordu ida-ne’e, ne’ebé adota iha Manila iha 2009, estabelese enkuadramentu legál vinkulativu ida ne’ebé hakarak liberaliza servisu aéreu regulár pasajeiru sira entre Estadu-Membru sira ASEAN nian liuhosi konsesaun resíproka ba direitu liberdade datoluk, dahaat no dalimak ba vou entre kapitál sira no entre subrejiaun sira ASEAN nian.

*

fontes ba informasaun ne’e husi Portal Governu : Sorumutu Konsellu Ministrus loron 3 fulan-setembru tinan 2025

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *